O projektu

 O projektu SREBAK – srednjovjekovna spomenička baština Kvarnera

Srednjovjekovna spomenička baština Kvarnera (SERBAK, 2014.-2015.) je projekt Sveučilišta u Rijeci, voditeljice prof. dr. sc. Marine Vicelje-Matijašić, a koji se provodi na Katedri za umjetnost starog i srednjeg vijeka Odsjeka za povijest umjetnosti, Filozofskog fakulteta u Rijeci. Projekt obuhvaća istraživanje, interpretaciju i prezentaciju srednjovjekovne umjetnosti na području Kvarnera, ali i dijela kontinentalne Hrvatske budući da se nastavlja na rezultate projekata voditelja M. Vicelje-Matijašić (Srednjovjekovna skulptura i slikarstvo Hrvatskoga primorja) i V. P. Gossa (Romanika u međurječju Save i Drave i europska kultura). Projekt je povezan s međunarodnim projektom Francia Media – Cradles of European Culture (2010.-2015.).

Projektom SERBAK nastavit će se započeta istraživanja koja obuhvaćaju stvaranje digitalnih baza podataka, publiciranje i promociju srednjovjekovne umjetnosti Kvarnera i kontinentalne Hrvatske u tri smjera:

  1. istraživanje srednjovjekovne Rijeke – prikupljanje materijalnih i pisanih izvora o urbanizmu i arhitekturi kasnoantičke i srednjovjekovne Rijeke, izrada topografske karte, tlocrta i 3D rekonstrukcija važnih arhitektonskih jedinica i urbanističkih dijelova, rekonstrukcija/interpretacija urbanističkih slojeva, stvaranje on-line baze podataka i medijacija sadržaja i rezultata istraživanja stručnoj i široj javnosti;
  1. istraživanje korpusa drvene srednjovjekovne skulpture Kvarnera – stvaranje baze podataka kataloškoga tipa, nove interpretacije prilagođene recentnim povijesnim, konzervatorsko-restauratorskim i arheološkim spoznajama, arhivsko istraživanje u svrhu što preciznije i vjerodostojnije obrade sačuvane građe;
  1. istraživanje kamene skulpture predromaničkog razdoblja – terenska istraživanja, priprema kataloga za digitalnu obradu i objavu
  1. interdisciplinarno istraživanje povijesnog kulturnog krajolika srednjovjekovne Slavonije, posebice naselja i njihove prostorne organizacije, uključujući spomeničku baštinu. Istraživanja se usmjeravaju i na teritorijalnu organizaciju širih prostornih jednica te na utvrđivanje logike komunikacija utvrđenih srednjovjekovnih položaja.

Obrada podataka pretpostavlja stručno-znanstveni (interpretacija, obrada pojedinih spomenika ili spomeničkih cjelina u zasebnim znanstvenim publikacijama te obrada četiri veće teme u znanstvenim monografijama) i interdisciplinarni pristup (digitalizacija građe, stvaranje internetske stranice i on-line baze podataka, multimedijalne prezentacije, virtualne karte, mape-itinerera i dr.). Cilj ovakvog pristupa je analizirati i problematizirati određene teme unutar srednjovjekovnoga hrvatskog umjetničkog korpusa, u okviru europskog prostora i u odnosu prema suvremenim spoznajama i načinim interpretacije medievistike i njezinih tema, s posebnim osvrtom na interdisciplinarni pristup. Također će se omogućiti edukacija šire publike o srednjovjekovnoj baštini kao temelju kulturalnoga identiteta, širenje novih spoznaja i načina vrednovanja baštine s obzirom na europsku praksu, i pomoć u stvaranju turističkih itinerera i kulturalnih manifestacija putem organiziranih radionica, predavanja, vodstava po terenu i sl.