Izložba Stoljeće arheoloških istraživanja u Rijeci rezultat je rada na projektu SREBAK (Srednjovjekovna spomenička baština Kvarnera) Katedre za umjetnost starog i srednjeg vijeka (Odsjeka za povijest umjetnosti) Filozofskog fakulteta u Rijeci. Na izložbi su predstavljene najznačajnije faze povijesti arheoloških istraživanja stare gradske jezgre i izvangradskog područja u periodu od 1914. do 2014., te bogato arheološko nasljeđe kroz izbor fotografskog materijala. Autori i suradnici na ovome projektu ovom izložbom žele skrenuti pozornost na jedan od najznačajnijih povijesnih perioda Rijeke – antički i kasnoantički – kada grad uz more i rijeku Enej (Oieneus flumen – današnju Rječinu) živi pod nazivom Tarsatika (Tarsatica). Na temelju dosadašnjih istraživanja i analognih prostora možemo pretpostaviti da je Tarsatika bila planski izgrađen rimski grad s pravilno raspoređenim ulicama, stambenim četvrtima, termama i drugim zgradama javne namjere. Njezin značaj raste u nemirnim vremenima 3. i 4. stoljeća, kad se u gradu organizira vojno zapovjedništvo zaduženo za nadzor i obranu fortifikacijskog sustava, koji se protezao od Tarsatike prema sjeveru. Sjedište zapovjedništva se gradi u središtu grada u obliku pravilne, zasebne arhitektonske cjeline (principia), a monumentalni je ulaz u to sjedište sačuvan u tzv. Starim vratima. Daljnja povijest Tarsatike, od kraja 5. do 13. stoljeća, slabo je poznata zbog malog broja sačuvanih pisanih i materijalnih izvora. Zanimanje za antičke starine u Rijeci započelo je već u 17. stoljeću i zabilježeno je u rijetkim dokumentima i povijesnim kronikama. Saznanja o arheološkoj baštini rezultat su praćenja infrastrukturnih građevinskih radova u gradu, koji se intenziviraju od polovice 20. stoljeća i rezultiraju nizom manjih zaštitnih arheoloških zahvata. Sustavna istraživanja provedena u posljednjem desetljeću potvrdila su neke starije pretpostavke i omogućila nove vrijedne spoznaje.

Odabranim fotografijama predstavljeno je 12 lokaliteta u kronološkom slijedu, na kojima su otkriveni arhitektonski i urbanistički elementi antičke i kasnoantičke Tarsatike te novovjekovne Rijeke. Predstavljeni materijali iznimno su vrijedna dokumentacijska građa na kojoj se rekonstruiraju slojevi najranije povijesti grada, koji se ne mogu vidjeti jer se nalaze ispod postojećih urbanih struktura, ili su, pak nepovratno uništeni izgradnjama kasnijih vremena. Bogata fotodokumentacija također svjedoči o tradiciji i metodologiji arheološkog istraživanja, o razvoju načina dokumentiranja i prezentacije nalaza. Zahvaljujući informatizaciji i tehnološkom napretku, izgradnjom prvog arheološkog parka, izradom 3D rekonstrukcija arhitekture i 3D printeva pokretnih nalaza, dijelovi arheološke baštine Tarsatike i Rijeke postaju vidljivo, trajno kulturno dobro. Tome doprinosi i novi edukativni, multimedijalni postav antičke i ranosrednjovjekovne zbirke Povijesnog i pomorskog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka.

Izloženi je materijal prikupljen i obrađen u suradnji s Pomorskim i povijesnim muzejom Hrvatskog primorja, Konzervatorskim odjelom u Rijeci, Hrvatskim restauratorskim zavodom, Società di Studi Fiumani u Rimu, Gradom Rijeka te arheolozima, muzealcima i svima drugima koji su dali osobiti doprinos riječkoj arheologiji. Autorice izložbe su dr. sc. Marina Vicelja-Matijašić, Palma Karković Takalić i Petra Predoević Zadković.

Izložba je održana na riječkom Korzu, od 1. do 10. travnja 2016. godine.

Otvorenje izložbe na riječkom Korzu, 1. travnja 2016.