U okviru programa javnih potreba u kulturi Grada Rijeke za 2017. i projekta SREBAK izrađen je idejni tlocrt i 3D rekonstrukcija rimskog domusa istraženog 1999. u Užarskoj ulici 29-30 u Rijeci. Budući da se 1999. provelo samo zaštitno istraživanje (ostaci arhitekture naknadno su uništeni, a mozaici preseljeni u Užarsku 26), te da se radi o do sada najvažnijem nalazu stambene arhitekture rimske Tarsatike, smatralo se nužnim objediniti dokumentirane nepokretne nalaze i nacrte koji su tada napravljeni u jednu cjelinu, a komparativnom metodom rekonstruirati njezine nedostajuće dijelove. Program su realizirale članice istraživačkog tima SREBAK-a P. Karković Takalić i P. Predoević Zadković u suradnji s I. Dejanović, autoricom idejnih nacrta i rekonstrukcija.

Predlaže se dispozicija zgrade u smjeru S-J, paralelno s pružanjem pretpostavljenih glavnih gradskih ulica (decumanus maximus, cardo maximus) rimske Tarsatike. Po uzoru na sjevernojadranske modele rimske stambene arhitekture smatra se da je prostor tarsatičkog domusa bio orijentiran oko dvaju otvorenih dvorišta- atrija (koji je istražen) i peristila, s time da reprezentativne prostorije- triklinij i tablin, u kojima su pronađeni geometrijski crno-bijeli mozaici (koji su danas prezentirani u prizemlju Užarske 26) čine poveznicu između njih. Atriju prethodi ulazni hodnik s vratima i, pretpostavlja se, najmanje dvjema prostorijama koje se „otvaraju“ na kardo, odnosno, dekuman. Sa zapadne strane atrija, prema interpretaciji arheologa nalazile su se male terme. Pretpostavlja se, također da je peristil bio okružen trijemom koji je vodio u druge sobe i utilitarne prostorije.